Najvažnije činjenice o Hrvatskoj

Što trebaš znati o Hrvatskoj:

Zemljopis i osnovne informacije:

  1. Hrvatska je smještena na Balkanskom poluotoku uz Jadransko more te je dvadeseta zemlja s najdužom obalom. Duga je preko 4.050 km, sačinjena od 31.479 km2 obalnih voda za plovidbu, plivanje i ronjenje, a priobalje se sastoji od 1.246 otočića i otoka.
  2. Glavni grad Hrvatske je Zagreb koji je smješten u sjeverno-središnjem dijelu zemlje i najnaseljeniji je grad. U njemu živi oko 1,2 milijuna ljudi od 4,5 milijuna ukupnog stanovništva.
  3. Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika, ali ljudi vjeruju da je više ljudi hrvatskog podrijetla van zemlje – tj. više od polovice njih živi u SAD-u.
  4. Brač, treći najveći hrvatski otok, nudi jedinstvenu kombinaciju prekrasnih borovih šuma i bijelih pješčanih plaža. Na otoku postoji nekoliko ljetovališta kao i nevjerojatne pješačke staze. Vidova Gora je najviše mjesto na otoku i pruža nezaboravan pogled.
  5. Plaža Zlatni Rat je jedinstvena jer mijenja svoj oblik i boju ovisno o snazi i smjeru vjetra.
  6. Otok Galešnjak (otok ljubavnika) je privatni i nenaseljeni mali otok koji sadrži samo divlje biljke, drveće i netaknute plaže azurno plavog Jadranskog mora, što ga čini odličnim mjestom za zaljubljene parove. Otok je postao glavno turističko odredište nakon što je njegov savršeni oblik srca otkriven na programu Google Earth 2009. godine. Nalazi se na Pašmanskom kanalu, između otoka Pašman i mjesta Turanj. To je jedan od rijetkih predmeta u obliku srca na svijetu. Otok ima površinu od 0,132 km2, a njezina je plaža dužine 1,55 km. Na otoku su dva vrha od kojih je najviši 36 m nadmorske visine.

Činjenice o prirodi i životinjama:

  1. Prekrasni pjegavi pas Dalmatinac poznat je po svom odnosu s vatrogascima. Međutim, tijekom godina Dalmatinci su bili vjerni prijatelji ljudima na razne načine - služeći kao ratni psi, stočari, lovci, zabavljači i psi treneri. Podrijetlo ovog inteligentnog i plemenitog psa je misterija, ali Dalmatince možemo povezati sa Dalmacijom, jednom od regija u Hrvatskoj.
  2. Ako želite promatrati posljednje Bjeloglave supove, morate otputovati na otok Cres u Hrvatskoj. To je posljednja poznata kolonija ovih ptica grabljivica.
  3. Hrvatska stavlja naglasak na svoju bogatu prirodnu ljepotu i štiti je do te mjere da je 10% od cijele zemlje dio jednog od dva prirodna rezervata, jedan od 8 nacionalnih parkova (od kojih je jedan proglašen UNESCO-vim svjetskim nasljeđem) ili jedan od 11 parkova prirode.
  4. Među brojnim hrvatskim otocima, Nacionalni park Kornati nudi jedinstveno iskustvo posjetiteljima koji plove oko 80 otočića razbacanih po parku. Iako su većina otočića nenaseljeni, postoji nekoliko sačuvanih kamenih kućica koje služe kao sezonski riblji restorani. Posjetitelji parka mogu iznajmiti jedrilicu u Biogradu na Moru ili izletnički brod u Zadru ili Šibeniku.
  5. Nacionalni park Plitvice jedno je od najposjećenijih mjesta u unutrašnjosti Hrvatske i najposjećeniji nacionalni park u zemlji. Ovaj lijepo očuvani dio prirode obuhvaća 16 jezera, brojne slapove, lako dostupne pješačke staze i mostove te priliku za razgledavanje divljih životinja poput orlova, medvjeda, sove i vukova. Cijena ulaznice uključuje vožnju brodom do jezera.
  6. Modra špilja, Biševo - mali i rijetko naseljen otok u blizini Visa, Biševo sadrži jedno od najupečatljivijih i najneobičnijih prirodnih čuda Hrvatske. Ljeti privlači svakodnevne izlete brodom, osobito iz obližnje Komiže. Dostupna samo preko mora, Modra špilja Biševo vapnenački je grot sa podvodnim otvorom koji pušta sunčevu svjetlost dok se podne približava. Zrake sunca prodiru kroz vodu i obasjavaju špilju azurnom svjetlošću... efekt traje dva sata. Posjetitelji mogu uroniti u more za puni doživljaj. Obilasci obično uključuju piknik ručak na obližnjoj plaži.

Zabavne i zanimljive činjenice:

  1. Hrvatske je jedna od filmskih lokacija popularnog HBO programa ''Igre prijestolja''. Mjesta snimanja uključuju prekrasan srednjovjekovni grad Dubrovnik, otok Lokrum, katedralu sv. Jakova u Šibeniku i Nacionalni park Krka. Zahvaljujući svojoj povijesnoj ljepoti, kamenim cestama, drevnim zgradama i gostoljubivim mještanima, grad je sada najnoviji holivudski izbor snimanja. Dubrovnik je također bio mjesto snimanja Ratova zvijezda Posljednji Jedi i Robin Hooda. Dok se na Visu snimao film Mamma Mia 2.
  2. Naseljen više od 8000 godina, grad Vinkovci na istoku Hrvatske je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Europi. Grad je proslavljen u romanu Agatha Christie „Ubojstvo na Orient Expressu“ i važan je arheološki i povijesni lokalitet. Ovaj šarmantni grad također je dom rijeke Bosut i više od 35.000 ljudi, što ga čini najvećim gradom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
  3. Dalmacija je bila središte komedije Williama Shakespearea „Dvanaesta noć“.
  4. Najveća zbirka ostataka neandertalskog stanovništva nalazi se u Krapini, Hrvatska. Krapinski prapovijesni čovjek prvi put je otkriven 1899. godine, a od tada se zbirka uvelike povećala. Posjetitelji ovog područja mogu saznati više o ovim nevjerojatnim vrstama u Muzeju krapinskih neandertalaca.
  5. Bilo da volite kravate – ili smatrate da vas guše – možete zahvaliti Hrvatskoj na njima. U 17. stoljeću tijekom tridesetogidišnjeg rata sa Francuskom, hrvatski plaćenici koje je unajmio kralj Louis XIII nosili su komad tkanine vezanog oko vrata. Ovi šareni komadi tkanine bili su vezani za vrh njihove jakne i imali su, također, vrlo dekorativnu ulogu. Kralj Louis XIII bio je zadivljen njima - nazvao ih je "La Cravate" u čast hrvatskih vojnika, te ih je učinio obveznim pomagalom za sva kraljevska okupljanja nakon toga. U Francuskoj se kravate još uvijek spominju pod tim imenom.
  6. Zbog njihovog velikog ponosa u ručno rađenim proizvodima, hrvatski proizvođači čipke stvorili su dizajne i uzorke koji su toliko jedinstveni da ih je UNESCO prepoznao kao “nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva”.
  7. Što se tiče karnevala, Hrvati to rade kako treba! Riječki karneval nije samo najveći u cijeloj zemlji, već je i jedan od najpopularnijih karnevala u Europi. Manji, ali dobro posjećeni je karneval u Samoboru.
  8. Grad Zagreb ima najjedinstviniji muzej na cijelom svijetu. Muzej prekinutih veza nudi mjesto za pohranjivanje uspomena izgubljenih ljubavi. Unatoč tome što zvuči tužno, muzej je mnogim pojedincima zapravo pomogao da se nose sa svojim prekidima podsjećajući ih da nisu sami u svojoj tuzi. Ovaj je muzej bio tako uspješan da je otvoren drugi u Los Angelesu, Kalifornija, SAD.

Ljudi Hrvatske - Poznati ljudi Hrvatske i ljudi s hrvatskom nasljedstvom:

I. Poznati ljudi iz prošlosti i njihovi izumi

  1. Nikola Tesla rođen je u selu Smiljan, u Ličkoj županiji, 28. lipnja 1856. godine. Muzej Teslinog rodnog mjesta obuhvaća obnovljene izvorne građevine, igralište i multimedijalni centar s praktičnim znanstvenim izložbama. Srpskog je podrijetla, a rođen je u Hrvatskoj. Ekscentrični izumitelj proslavio se u Americi, gdje je živio u hotelima New Yorka. Njegov rad na području elektrotehnike, telefonije, rendgenskih zraka i radija imao je značajan utjecaj na urbani razvoj u 20. stoljeću, iako je tek posljednjih godina njegov utjecaj prepoznat.
  2. Nikola Tesla rođen je u selu Smiljan, u Ličkoj županiji, 28. lipnja 1856. godine. Muzej Teslinog rodnog mjesta obuhvaća obnovljene izvorne građevine, igralište i multimedijalni centar s praktičnim znanstvenim izložbama. Srpskog je podrijetla, a rođen je u Hrvatskoj. Ekscentrični izumitelj proslavio se u Americi, gdje je živio u hotelima New Yorka. Njegov rad na području elektrotehnike, telefonije, rendgenskih zraka i radija imao je značajan utjecaj na urbani razvoj u 20. stoljeću, iako je tek posljednjih godina njegov utjecaj prepoznat.
  3. Za vas obožavatelje borbe protiv kriminala, hrvat Ivan Vučetić je zaslužan za izum znanosti o korištenju otisaka prstiju kao sredstvo identifikacije – daktilografija.
  4. Dvije mjesečeve geografske značajke su dobile ime po Hrvatskim znanstvenicima J. R. Bošković i A. Mohorovičić.
  5. Padobran, koji je osmislio Leonardo da Vinci, zapravo je izmislio i javno prikazao u Veneciji hrvatski leksikograf Faust Vrančić. Također je osmislio koncept vjetrenjače. Bio je vodeća figura renesansnog razdoblja i građanin Mletačke Republike. Bio je pisac, znanstvenik i inženjer, te je napisao Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. Najpoznatiji je po svom samostalno objavljenom remek-djelu Machinae Novae, u kojem opisuje solarnu energiju, rješenja zagađenja mora i, prije svega, izgradnju i testiranje prvog padobrana. Sahranjen je u blizini Šibenika u crkvi na otoku Prviću, gdje je provodio ljeta u djetinjstvu i gdje sada stoji Memorijalni centar Fausta Vrančića.
  6. Središte suvremene ratne mornarice – torpedo izumio je hrvatski Lupis (Ivan) Vukić iz Rijeke sredinom 18. stoljeća.
  7. Grad Korčula na otoku Korčuli prepun je nevjerojatnih građevina izgrađenih za vrijeme mletačke vladavine. Na Korčulu se može doći katamaranom iz Splita ili Dubrovnika. Posjetitelji mogu vidjeti tradicionalni ples s mačevima ili posjetiti kuću Marka Pola te ostale povijesne znamenitosti.
  8. Kao prvi koji je upotrijebio riječ "psihologija" zaslužan je hrvatski književnik Marko Marulić. Njegova rasprava, na latinskom jeziku, o psihologiji je prva poznata pisana referenca na ovu granu znanosti. On ga je koristio za definiranje znanosti o duši. Smatra se ocem hrvatske renesanse. Ovaj je pjesnik rođen i umro u Splitu, gdje se na trgu Braće Radić nalazi njegov kip. Dok je većina njegovih spisa bila na latinskom jeziku, Marulić je poznat i po svojim epskim pjesmama na hrvatskom jeziku, koje datiraju iz 1490-ih i ranih 1500-ih, te mu daju priznati status u povijesti lokalne književnosti.
  9. Slavoljub Penkala bio je izumitelj mehaničke olovke. Poljak rođen u današnjoj Slovačkoj, Slavoljub Penkala stvarao je svoje izume u svom „posvojenom“ gradu Zagrebu, gdje još uvijek postoji tvornica s njegovim imenom. Iako je uglavnom povezan s proizvodnjom prve svjetske mehaničke olovke, Penkala je učinio mnogo više od toga, uključujući patentiranje prve boce za vruću vodu i stvaranje prvog zrakoplova koji je letio unutar Hrvatske. Penkala je zajedno s velikim hrvatskim državnicima, piscima i znanstvenicima pokopana na groblju Mirogoj u Zagrebu.

II: S hrvatskim nasljedstvom

  1. Vjerojatno najčešće korištenu svjetiljku na svijetu, "Maglite", dizajnirao je Anthony Maglica iz Hrvatske.
  2. John Malkovich - američki glumac i redatelj John Malkovich nastupio je u više od 70 filmova, dobivši brojne nominacije za Oscara. Pojavio se u filmovima kao što su Carstvo Sunca, Polja ubijanja, Con Air, Miševi i ljudi, Rounders, Ripleyjeva igra, Biti John Malkovich, RED, Mulholland Falls, Opasne veze i Topla tijela. Malkovich je rođen u Christopheru, Illinois. Njegovi djedovi i bake po ocu bili su hrvatski, iz Ozlja, sjeverno od Karlovca.
  3. Eric Bana - glumac rođen u Australiji Eric Bana dobio je Hollywoodsku pozornost za svoje uloge u Black Hawk Downu i Hulku. Otac Ivan Banadinović emigrirao je u Australiju iz Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata.
  4. Krist Novoselić – Krist Novoselić bio je basist i suosnivač legendarne grunge benda Nirvana te je zaveden u “Rock and Roll Hall of Fame“. Rođen u Kaliforniji, no roditelji su mu iz Hrvatske, Novoselić je osamdesetih godina pohađao školu u Zadru na hrvatskoj dalmatinskoj obali. Upoznao je Kurt Cobaina preko svoga brata i njih dvojica su otkrili da imaju sličan ukus u glazbi i odlučili su osnovati bend Nirvana. Ostalo je povijest...
  5. Lorde - Ella Yelich-O'Connor, poznata pod imenom Lorde, prije nekoliko je godina ušla na glazbenu scenu kao tinejdžerka zahvaljujući svom hitu "Royals". Taj hit je proveo devet tjedana na vrhu ljestvice Billboard Hot 100 i osvojio dvije Grammy nagrade. Lorde ima hrvatske korijene na majčinoj strani, a živi u Aucklandu, Novi Zeland.
  6. Ivana i Tomo Miličević - Ivana je američka glumica i model i najpoznatija je po sviranju Anastazije Rabitov / Carrie Hopewell na Cinemaxovoj originalnoj seriji Banshee. Roditelji su joj Hrvati, a Ivana se preselila u Sjedinjene Države u dobi od 5 godina i odrastala je u Detroitu, u Michiganu. Njezin je brat Tomo gitarist za rock bend Thirty Seconds to Mars, koji predvodi Jared Leto.
  7. Prvi posao Jamesa Joycea... Dugi europski boravak irskog pisca Jamesa Joycea započeo je u Puli, gdje je proveo zimu 1904.-05 gdje je podučavao engleski za mornaričke časnike Austro-Ugarske Monarhije. Njegov je boravak sada označen statuom ispred kafića u njegovu čast, Uliksa ("Ulysses").

Osim što je popularno turističko odredište, jedan od glavnih načina na koji mnogi ljudi znaju za Hrvatsku je zbog poznatih sportaša u zemlji. Za tako malu zemlju pojavio se izvanredan broj vrhunskih sportaša. Bilo da ste ljubitelj nogometa, tenisa, skijanja ili strastveni sljedbenik Olimpijskih igara, sigurno ste vidjeli neke hrvatske sportske zvijezde koje sudjeluju… i pobjeđuju!

III: Sportaši

  1. Ivica Kostelić je skijaš Svjetskog skijaškog kupa iz Hrvatske. Specijalizirao se za slalom i kombinaciju, ali je i jedan od rijetkih svjetskih skijaša koji mogu osvojiti bodove u svim disciplinama. Nakon značajnog uspjeha u juniorskim natjecanjima, Kostelićeva karijera u Svjetskom kupu izmjenjivala se između trijumfa i ozljede. Njegova glavna postignuća uključuju zlatnu medalju Svjetskog prvenstva u slalomu 2003., srebrnu olimpijsku medalju u slalomu 2010. godine, olimpijske srebrne medalje u kombinaciji 2006., 2010. i 2014., kao i ukupnu titulu Svjetskog kupa 2011. Kostelić je postigao ukupno 26 pobjeda u Svjetskom kupu i ukupno 59 podijuma Svjetskog kupa tijekom karijere. Osvojio je slalomski Svjetski kup.
  2. Janica Kostelić osvojila je četiri olimpijska zlata i dva srebra u 2002. i 2006. godini, što ju je učinilo jednom od najuspješnijih skijašica svih vremena. Ona je prva alpska skijašica, muška ili ženska, koja je osvojila četiri medalje na jednoj Olimpijadi i prva ženska alpska skijašica koja je osvojila šest olimpijskih medalja.
  3. Goran Ivanišević je umirovljeni hrvatski profesionalni tenisač. On je jedina osoba koja je osvojila muški singl naslov na Wimbledonu kao zamjena. To je postigao 2001. godine, nakon što je prethodno bio na drugom mjestu na prvenstvima 1992., 1994. i 1998. godine. Prije turnira 2001. godine bio je na 125. mjestu, a nakon pobjede bio je 16. mjesto.
  4. Hrvatska nogometna reprezentacija - Hrvatska je 11. srpnja 2018. pobijedila u polufinalnoj utakmici protiv Engleske, napredujući do prvog finala FIFA Svjetskog kupa u kojem su osigurali drugo mjesto (neki od igrača ove igre bili su Luka Modrić, Ivan Rakitić, Domagoj Vida, Šime Vrsaljko i Mario Mandžukić) kao drugoplasirani protiv pobjednika Francuske. Svoje treće mjesto zauzimaju u 1998. godini (u to vrijeme su igrači poput Roberta Jarnija, Gorana Vlaovića, Roberta Prosinečkog i Davora Šukera), to je do sada najbolja izvedba nacije.

Arhitektura – obavezno vidjeti i doživjeti:

  1. Zadar je dom brojnim arhitektonskim čudima, primjerice zadarskim morskim orguljama. Ova nevjerojatna struktura je prva orgulja na svijetu koju svira pomoću kretanja valova mora i vjetra. Ovaj sedamdeset metara dugačak glazbeno-umjetnički projekt nastao je 2005. godine od strane arhitekta Nikole Bašića, uz pomoć iskusnih kamenoklesara. Postoji trideset i pet orgulja koje proizvode glazbu koja je i lijepa i opsjedajuća.
  2. Hrvatske drevne crkve i katedrale neke su od najimpresivnijih u Europi. Stari grad u Zadru nudi brojne romaničke i predromaničke građevine izgrađene između 9. i 12. stoljeća.
  3. Posjet drevnom gradu Dubrovniku je kao korak natrag u prošlost. Ovaj čarobni grad ispunjen je srednjovjekovnim sjajem. Zidani Stari grad bio je jedan od najbogatijih gradova u Europi a i dalje je nevjerojatno očuvan. Posjeduje jednu od najstarijih ljekarni u Europi, kamene ulice i gotičku crkvu staru oko 800 godina, pa nije ni čudo da je Lord Byron Dubrovnik skovao kao “biser Jadrana”. Utvrđeni zidovi Dubrovnika jedan su od najčuvanijih fortifikacijskih sustava u Europi (i najposjećenije).
  4. Dioklecijanova palača u Splitu ima pravu egipatsku sfingu. Oko 297. godine car Dioklecijan donio je u Split dvanaest Sfingi, ali ona u Dioklecijanovoj palači, napravljena od crnog granita, jedina je od dvanaest koji su preživjeli. No, iako je ovo jedina originalna egipatska sfinga u Hrvatskoj, ona nije jedina sfinga u Hrvatskoj.
  5. U Zadru postoji još jedna sfinga koja nije samo veća od one u Dioklecijanovoj palači, već je zapravo najveća sfinga u Europi. Naručena 1918. od povjesničara i umjetnika Giovannia Smiricha kao spomen na njegovu ženu, betonski Sfinga sjedi u vrtovima Ville Attilije.
  6. Najstarija katolička katedrala na svijetu sagrađena je prije 1700 godina u Splitu. Katedrala sv. Duje izvorno je sagrađena kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana.
  7. Jedan od posljednja tri sačuvana amfiteatra na svijetu nalazi se u Puli, na istarskoj obali Hrvatske. I dalje se koristi za razne koncerte i festivale.
  8. U gradu Omišu pronaći ćete tvrđavu Mirabella. Podignuta u 13. stoljeću, visoko iznad Omiša, ova je tvrđava služila kao učinkovito skrovište za zloglasne omiške piratske snage. Godine 1537. branitelji Omiša su se borili protiv napada Turaka stvarajući glasne zvukove s vikanjem i pucanjem. Toliko je glasna bila buka da su se Turci povukli, uvjereni da ima mnogo više branitelja nego što su očekivali.
  9. Nakon Kineskog zida, najduži fortifikacijski sustav na svijetu je Stonski zid u Hrvatskoj. Prepoznat je kao najduži sustav tvrđave u Europi.
  10. Dvorac Trakošćan u Trakošćanu najposjećeniji je dvorac u Hrvatskoj. Iz 13. stoljeća, a današnji neogotički izgled dobio je sredinom 19. stoljeća. Dvorac je iznutra oduševljavajući kao i izvan – krase ga predivne sobe obložene drvom, stilskim namještajem i obiteljskim portretima.
  11. Motovun / Montona je srednjovjekovni gradić koji je nastao na mjestu drevnog grada zvanog Castellieri. Nalazi se na brežuljku 270 metara iznad razine mora, a kuće su razbacane po cijelom brdu. Na unutarnjim zidovima nalazi se nekoliko grbova različitih vladarskih obitelji Motovuna / Montona i dva nadgrobna spomenika rimskih stanovnika (iz 1. stoljeća). U 10. i 11. stoljeću pripadao je Porečkom biskupu. Od 1278. godine preuzet je od Venecije i okružen je čvrstim zidinama koje su i danas netaknute, a koristi se kao šetnica s jedinstvenim pogledom na četiri kutka Istre. Sva tri dijela grada povezana su sustavom unutarnjih i vanjskih utvrda s kulama i gradskim vratima koji sadrže elemente romaničkog, gotičkog i renesansnog stila, izgrađene između 14. i 17. stoljeća. To je tipičan primjer mletačke kolonijalne arhitekture.

Hrana i vino:

Hrvatska hrana rezultat je njezina jedinstvenog povijesnog razvoja. Tragovi regionalnih kulinarskih utjecaja mogu se vidjeti (i kušati) u modernoj hrvatskoj kuhinji, a razlikuju se od regije do regije - na primjer, na hrvatskim otocima naći ćete znatno drugačiju hranu nego u Slavoniji.

  1. Talijanski utjecaj - Hrvatsku i Italiju razdvaja samo Jadransko more, a upravo ih je ta blizina mnogo puta kroz povijest dovela u blizak kontakt. Ono što je možda najviše utjecalo je kontrola nad Dalmatinskom regijom Hrvatske gotovo 400 godina od strane Republike Venecije. To je, uz blizinu Italije, stvorilo snažnu tradiciju talijanske kuhinje u Hrvatskoj.
  2. U istočnoj Hrvatskoj, na području Slavonije, vrlo su uobičajena jela mađarske inspiracije. Gulaš, paprikaš, punjene paprike i pikantne kobasice poput kulena su primjeri jela koja potječu iz mađarske kuhinje. Naravno, većina njih je u Hrvatskoj varijanti. Ipak, mnogi začini koji uglavnom potječu iz mađarske hrane - kao što su paprika (ljuta i blaga) i luk – koji se široko koriste u hrani u istočnom dijelu Hrvatske.
  3. Turska jela od mljevenog mesa najbolja su Otomanska ostavština - Osmanlije nisu napustile samo tursku kavu kada su izgubile bitku kod Beča u 17. stoljeću. Njihova duga vladavina donijela je mnogo ukusnih jela, od kojih je većina bazirana na crvenom mljevenom mesu, koje danas prihvaćaju Hrvatska kao i Bosna i Hercegovina kao nacionalna jela.
  4. Austrijski šnicl je preuzeo hrvatske obiteljske ručkove - Bečki odrezak ili Wiener Schnitzel je apsolutni broj jedan nedjeljom na ručku u Hrvatskoj. Napravljena je od mesa bez kostiju, obično svinjetine ili teletine, obložena brašnom, tučenim jajima i mrvicama, a zatim pržena. Glavni grad Hrvatske ima svoju verziju bečke šnicle, zvane Zagrebački odrezak, napravljen od sira i šunke, sličan francuskom cordonu bleu. I zagrebački i bečki odrezak obično se poslužuju s čipsom ili salatom od krumpira.
  5. Angloamerički suvremeni deserti novi su hit u Hrvatskoj - Iako je i sama Hrvatska vrlo ponosna na veliki izbor ukusnih slastica kao što su rožata (krema od pudinga) iz dubrovačke regije ili kremšnita (krema od vanilije i šlag na vrhu) iz zagrebačke regije, nešto sasvim novo stiglo je ovdje ne tako davno i postalo je apsolutni hit. Angloamerički deserti kao što su brownie kolači, kolač od sira, brownie sa sladoledom na vrhu, čokoladni kolač i tako dalje, vrlo su popularni u Hrvatskoj i svakodnevno postaju sve popularniji. Iako mnogo drugačiji od hrvatskih tradicionalnih spužvastih kolača, koji obično sadrže orašaste plodove i puno vrhnja, ove nove slastice obožavaju mnogi Hrvati.
  6. Marenda - Ovo je ekvivalent od elevenses (brunch), često se jede između 10 i 11 sati. Budući da radni dan, čak i u uredima, počinje u 7 sati ujutro, to daje energetski poticaj prije ručka. Nemojte očekivati da ćete puno raditi dok je vrijeme marende - odmorite se i uzmite sljedove s juhom ili jelima kao što su graha i kiseli kupus sa slaninom, koji je kao gulaš.
  7. Piće rakija - destilirani sok od voća, rakija je dio hrvatske kulture i simbol gostoljubivosti. Uobičajeno je popiti čašu prije i / ili nakon obroka, treba pogledati svoje prijatelje u oči, kucnuti čašama i popiti sve odjednom. Tradicionalne hrvatske sorte rakija uključuju travaricu, šljivovicu, medicu, višnjevac, smokvu i bisku. Rakia ili Rakija je zajednički naziv za voćnu rakiju popularnu u istočnoj Europi. Sadržaj alkohola u rakiji je obično 40% ABV, ali domaća rakija može biti jača (obično 50% do 80%, čak povremeno i do 90%).
  8. Vino je ozbiljan posao u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima 41.188 vinara i vinograda koji pokrivaju 20.885 hektara zemljišta. Iako je Hrvatska na popisu najvećih zemalja po broju stanovnika na 130. mjestu, zauzima 4. mjesto u svijetu po potrošnji alkohola (per capita).
    Hrvatska ima mnogo autohtonih sorti grožđa koje nisu međunarodno poznate, djelomično zbog kompliciranih imena!
    • Plavac Mali – crno vino sa okusom kupine.
    • Pošip – nježna bijela vina s finim notama badema.
    • Malvazija Istarska – osvježavajuća bijela vina s začinom.
    • Grk – suha bijela vina s notom kruške.
    • Teran – zemljana, punokrvna robusna crna vina.
    • Graševina – srednje nježna aromatična bijela vina.
    • Zlahtina - nježno i ugodno bijelo vino.
    • Frankovka – mješavina je poznata po razigranim aromama koje spajaju sočnost s lakoćom konzumiranja.
    • Traminac – bogatog mirisa i plodnog okusa, grožđe obično postane suho ili izuzetno slatko vino.
    • Rajnski Rizling –poznata po ukusu nalik citrusima, aroma priziva okuse bagrema i breskve u ustima, odražavajući mineralne tonove.
    • Chardonnay – dolazi iz planinskih hrvatskih krajeva i ima voćnu aromu.
  9. Paški sir - ova delicija čini sretnog svakog ljubitelja sira svaki put kada razmišlja o njemu. Prije svakog obroka, na vrlo mediteranski način, obično se servira s malo kruha, šunke i naravno sir. Među svim hrvatskim sirevima najtraženiji je paški sir, s malog otoka Paga kod Zadra. Ovaj tvrdi ovčji mliječni sir jedinstvenog je okusa zahvaljujući otoku koji je već poznat kao centar za proizvodnju soli. Intenzivni vjetrovi šire otočnu solnu prašinu na sve, uključujući i vegetaciju. To znači da samo najsrčanije aromatične biljke mogu preživjeti ovdje. Ovce se hrane ovom slanom, lijepo mirisnom florom. To je razlog zašto jedini pravi paški sir može poticati od ovaca uzgajanih na otoku i zato je sir izuzetno ukusan.
  10. Iako se u Hrvatska kuhinja razlikuje od regije do regije, jedno jelo u kojemu se svugdje uživa je Peka. U peki mogu biti razna mesa poput janjetine, piletine, teletine, pa čak i hobotnice. Meso se obično marinira, a zatim kuha preko gorušice, prekriveno poklopcem od terakote ili željeza. Povrće se ponekad uključuje u jelo, ali nije obavezno.
  11. Ako ste ozbiljan ljubitelj kave, subote u Zagrebu ne smijete propustiti. Tjedna Špica vrijeme je za uživanje u kavi i gledanje ljudi u prekrasnom gradskom središtu.
  12. Čokolada od riže izumljena je u Hrvatskoj 1963. godine u tvornici Zvečevo u zapadnom slavonskom gradu Požegi.
  13. Salata od hobotnice - priprema uzvišenog laganog ručka vrućeg ljetnog dana ili ukusna predjelo za večeru, salata od hobotnice kombinira komade sočne kuhane hobotnice, nasjeckani luk, peršin, maslinovo ulje i ocat. Ovo je baza, ali neki dodaju dodatne sastojke.
  14. Crni rižoto - napravljen od riže, sipe, tinte sipe, luka, češnjaka, crvenog vina i maslinovog ulja, ovaj ukusni rižoto obojen je mlazom crne boje sipe. Naći ćete ga u jelovnicima plodova mora na obali.
  15. Tartufi - zelena istarska šuma daju stalne gomile tartufa, podzemne prehrambene gljive vrijedne više od zlata. Regija je poznata po proizvodnji tartufa, uključujući tri sorte crnog tartufa, uz visoko traženi bijeli tartuf, jedan od najekskluzivnijih i najskupljih sastojaka na svijetu. Istarski tartufi žive do hiperbole; bogati, orašasti, izrazito mošusnog okusa, oni su ogroman izvor ponosa u regiji. Ovu cijenjenu gljivu možete isprobati u rižotima, jelima od tjestenine i domaćem pestu u brojnim trattorijama ili 'konobama' duž istarskog poluotoka, a većina gurmanskih dućana i štandova sa suvenirima imat će nekoliko sorti, najvjerojatnije iz Zigante Tartufi, najvećeg hrvatskog izvoznika.
  16. Kamenice - Jadranske kamenice su slavno jaka okusa, a ljubitelji hrane redovite će hodočastiti u Dalmaciji da ih isprobaju, osobito u Mali Ston, koji se nalazi na poluotoku Pelješcu. Tu se čak i održava kamenica festival u Stonu svakog ožujka u obilježavanju ove morske poslastice.
  17. Brudet - (brodet ili brujet, ovisno o tome gdje se nalazite) je sporo kuhana riblja kaša, u kojoj se kombiniraju miješana riba, luk, rajčica, vino i začinsko bilje, posluženi s palentom. Na otoku Hvaru imaju svoju verziju - Gregada koja se sastoji od ribe, krumpira, luka i bijelog vina.
  18. Buzara - Ovo jednostavno jelo od dagnji ili škampi u vinskoj juhi s češnjakom i krušnim mrvicama popularno je diljem hrvatske obale. Buzara znači 'gulaš', a priprema je slična načinu na koji Francuzi prave moules marinière.
  19. Sardine – nemojte odmah pomisliti na konzerve - ovdje u Hrvatskoj sardine su vrsta koju bi trebao proslaviti zvjezdani kuhar Anthony Bourdain. Svježe ulovljene i pečene na žaru do savršenstva, pune su bijelog mesa i začinjene s malo limuna i ulja. Mogu se čak i napraviti od brodetta, s malo rajčice, začinskog bilja i malo vina.
  20. Svježa riba - U tipičnoj konobi birate pladanj cijele ribe (uglavnom morskog psa, morskog oraha i John Dory). Vaša će riba biti pečena na žaru i servirana uz žlicu maslinovog ulja i komad limuna. Klasično dalmatinsko jelo je blitva sa krumpirom.
  21. Fritule - uobičajene na jadranskoj obali, ti prženi kolači poput krafne razlikuju se od regije do regije - žumanjci, grožđice, naribane korice limuna ili naranče, pa čak i rakija ili rum mogu ući u smjesu. Tradicionalno poslužene tijekom praznika, popularne su i vrlo zarazne, pa ih obično možete pronaći tijekom cijele godine.
  22. Istarski pršut - dobar obrok započinje s pladnjem pršuta i sira. Istarski pršut izrađen je od svinjske noge, koja je suho soljena s morskom soli i začinjena prirodnim začinima poput papra i češnjaka, a ponekad i lovorovim lišćem i ružmarinom. Za razliku od južne obalne Hrvatske, gdje Dalmatinci suše svoj pršut, Istrijani svojeg ostavljaju na zraku sjevernog vjetra Bure. Istarski pršut je star najmanje 12 mjeseci, a može biti i do 18 mjeseci ovisno o vremenskim uvjetima. Završni proizvod ima posebnu aromu i umjereno slani okus koji se dobro uklapa u sireve iz regije.
  23. Pašticada s njokima - Pašticada je prigodno jelo koje se često poslužuje za Božić ili na vjenčanjima. Napravljeno od odreska, meso se najprije probija nožem i puni češnjakom, klinčićima i / ili slaninom. Meso se zatim preko noći marinira u octu. Marinirana govedina se stavlja u tavu s lukom, korijenom peršina, više slanine, muškatnim oraščićem i sušama, a dodaje se dovoljno vode i prošek (dalmatinsko slatko vino za desert) da se sve pokrije. Zatim se peče oko pet sati. Nakon što je meso gotovo, povrće se miješa s umakom koji se poslužuje žlicom preko njoki ili druge tjestenine. Kombinacija octa i šljive dovodi do iznenađujuće suptilnog slatko-kiselog okusa. Polagano kuhano meso, ako se pravilno napravi, može se rezati žlicom. Njoki tjestenina, tjestenina na bazi krumpira koja bi trebala biti lagana i pahuljasta, nadopunjuje meso. I naravno, njoki su savršen način za začiniti svakog malo finog umaka.
  24. Sarma - Za razliku od jela s morskom hranom na Jadranu nadahnuta venecijanskim proizvodima, sarma (listovi kupusa punjeni mljevenom i rižom) je turskog podrijetla i potiče iz vremena kada je Osmansko carstvo bilo prisutno na Balkanskom poluotoku. U Hrvatskoj umjesto svježeg kupusa koriste kiseli kupus.
  25. Pečena janjetina – Janjetina pečena cijela na ražnju omiljeno je u zemljama bivše Jugoslavije. Dok putujete po Hrvatskoj, vidjet ćete prometne restorane s otvorenom janjetinom.
  26. Burek je u obitelji pečenih punjenih peciva napravljenih od tankog pahuljastog tijesta poznatog kao phyllo (ili yufka), Anatolijskog porijekla, a nalazi se i u kuhinjama Balkana, Levanta, Sredozemlja i drugih zemalja istočne Europe i zapadne Azije.
  27. Ćevapi (Ćevapčići) - Ćevap je jelo na žaru od mljevenog mesa, vrsta kobasice bez kože, koja se tradicionalno nalazi u zemljama jugoistočne Europe (na Balkanu).
  28. Zagorski štrukli - Zagorski Štrukli popularno je tradicionalno hrvatsko jelo koje se poslužuje u domaćinstvima na sjeveru zemlje, a sastoji se od tijesta i raznih vrsta punjenja koje se mogu kuhati ili peći. Usko je povezan sa štruklima, tradicionalnim slovenskim jelom.
  29. Ajvar je začin na bazi paprike, načinjen uglavnom od crvenih paprika. Može sadržavati i češnjak, patlidžan i papriku čilija.
  30. Fiš paprikaš - Tradicionalno je začinjeni riblji gulaš. Priprema se s najmanje dvije vrste riba i poslužuje se s domaćim, širokim rezancima.
  31. Soparnik - Soparnik je obična slana pita s nadjevom blitve. Ostala imena su soparnjak, zeljanik ili uljenjak. To je najpoznatiji specijalitet dalmatinske regije Poljica između Splita i Omiša.
  32. Čobanac - "Čobanac" je vrsta gulaša ovce i kravljeg mladića koji se jede dok pastiri gledaju svoja stada. Jede se žlicom, tako da komadići moraju biti veličine zalogaja.
  33. Kotlovina - Više način pripreme mesa nego definirano jelo, nalazi se u kontinentalnoj Hrvatskoj. Obično se priprema na otvorenom, satima, u posebnoj vrsti stojećeg kotla, koji se često nalazi na sajmovima i raznim svečanostima. U osnovi, to je ne previše začinjen mesni gulaš kuhan u vinu s dodatkom luka, rajčice i paprike.
  34. Paprenjaci - kolačići crnog bibera tradicionalni su hrvatski kolačići iz 16. stoljeća tijekom renesanse
  35. Arančini - Arancini su tradicionalne dubrovačke domaće slastice od naranče. Omiljeni u zimskim mjesecima, ljudi ih vole pripremati za Božić i Novu godinu kada im gosti dođu u obilazak.
  36. Rožata - Rožata je hrvatski kremasti puding iz dubrovačke regije, sličan brani i crème brûlée.
Prijavite se na email listu: