Cres, taj divni mirisni div

Doživite najstrmije silaske na najljepše svjetske plaže, najpitomije ovce na otočnim cestama i najčarobniju šumu

Već pri samoj pomisli na ovaj otok moje srce ustreperi. Divljina i iskonska priroda, mirisi samoniklog aromatičnog bilja, poput smilja, lavande, šmreke, lovora, ružmarina i drugih koje vam vjetar blago unosi u nosnice… Pogledi na raširena krila orlova i bjeloglavih supova, srne, zečevi, ovce, rijetko no ipak čak i delfini. Divne plaže i tirkizno more, šuma i labirinti, napuštena sela i ukusna hrana…. Uputite li se na Cres izvan sezone, tada ćete njegove ljepote moći doživjeti u svoj punini. Podjednako je divlji i pun avanturizma, i romantičan, prepun mirisa i tišine. Provela sam dosta vremena istražujući ga i uživajući u njemu, najdraže mi je uvijek bilo krenuti s istarske strane, ukrcavajući se u Brestovi, izlazeći u otočnoj Porozini. Iako trajektno pristanište, Porozina ima svoj šarm. U luci se nalazi nekoliko kafića i restoran s divnim pogledom, a nakon kraće šetnje kroz mjesto i neobičan šumski put stiže se do jedne od najneobičnijih plaža. Klasična je šljunčana, a u nastavku travnata livadica i bjelogorica. Da, bjelogorica na otoku! Diveći se prizorima na koje ćete nailaziti vozeći se uskim creskim cestama,pogled bi vam mogao odlutati. No, oprez, njima caruju ovce. One slobodno pasu i lutaju, a kad se žele odmoriti legnu na vrelu cestu, osobito navečer. Njihovo blejanje prisutno je u zraku i dolepršat će do vas poput leptira.

Nakon Porozine, s lijeve strane nailazimo na malo selo Filoziće. Ulazak u selo je apsolutno čaroban jer se uz uzanu cestu nalaze drvene skulpture macmalića, malih šumskih bića i ostalih umjetničkih formi, djela umjetničkih kolonija koje se ovdje, već tradicionalno, održavaju jednom godišnje.

 
beli-mozaik

BELI je jedno od najpoznatijih mjesta je, gdje se dugo godina nalazio eko centar koji je brinuo o bjeloglavim supovima. BELI JE NA VRHU BRDA, A DO PLAŽE SE SPUŠTA IZRAZITO STRMOM I USKOM CESTOM. LJETI JE ORGANIZIRAN I VLAKIĆ.

 

Uz glavnu plažu, postoje još dvije. Do njih se može doći kraćom šetnjom uskim puteljkom po stijenama. S tih se plaža pruža pogled na Krk i Rijeku, kao i velike litice oko kojih lete bjeloglavi supovi. Iz Beloga krecu šetnice po najčarobnijoj šumi, Tramontani. Ova šuma je dom brojnih oku nevidljivih bića. Od već spomenutih macmalica, bijelog jelena do svih drugih koji se sramežljivo skrivaju u kori i granama drveća. Osim toga, u Tramontani se nalazi i nekoliko labirinata, prolaza u druge dimenzije. Prije ulaska u labirint dobro je malo stati, udahnuti, a svoj ulazak posvetiti nekoj svrsi. Zakoračiti u njega s povjerenjem, gledajući u pod, u put kojim koračamo samo osjećajući što se događa u nama. Moguće su pojave slika, vizija ili misli kao poruke.

 
cres-utvrda

GRAD CRES je vrlo šarmantno mjesto koje nudi sve cari morskih gradica: od restorana, kafica do gradskih plaža, gradske kule i simpaticnog središta. IZ CRESA SU ORGANIZIRANI REDOVITI POLASCI BARKAMA NA IZLET U PLAVU GROTU ILI PLAVU SPILJU. DOŽIVJETI „TU“ PLAVU BOJU, POSEBAN JE DOŽIVLJAJ, A OPISATI JE RIJEČIMA NEMOGUĆE.

 

U Cresu možete naći male zanimljivosti, poput uljare, udruge koja se bavi filcanjem vune i najfinijeg meda s lješnjakom. Eksplozija u ustima! Osim toga, Cres je i rodno mjesto poznatog hrvatskog filozofa i humanista Frane Petrića. Ako ste spremni čuti tišinu i u njoj potražiti šum vjetra i orlovih krila, morate posjetiti Orlec. Priroda je osnažila ovaj prostor prizorom koji ce vas ostaviti bez daha ili vam čak oteti krik iz grla. Pogled s visine na strmu padinu i malu plažu u dnu daju snažan osjećaj slobode. Smještene na vrhu hridi, kao na kraju svijeta, potpuno odvojene od linije vremenskog kontinuuma, zaspale u nekoj svojoj dimenziji – tamo snivaju Lubenice. Jedva naseljene, s nekolicinom starih kamenih kuća, restoranom koji radi samo ljeti, muzejom i crkvicom… I puteljkom koji se, naravno opet strmo, spušta do jedne od najljepših svjetskih plaža. Ali, bez straha, na otoku nema zmija.

S obzirom da na Cresu raste mnogo samoniklog aromatičnog bilja, u slatkom malom mjestu Martinšcica nalazi se i destilerija ulja. Valun je tradicionalno ribarsko mjesto. Jedna je plaža odmah na ulazu, a do druge ćete doći prolazeći uz kraći niz simpatičnih restorančića smještenih na samoj obali. Upravo ovdje prošle sam godine plivajući vidjela nekoliko delfina. Osor je posljednje mjesto na otoku, malim mostom spojeno sa susjednim Lošinjem. Zbog ceste koja prolazi vanjskim rubom gradića dobiva se dojam tranzitnog mjesta. No, kad se uđe unutar njegovih drevnih zidina, otkrivaju se ljepote. Osor je povijesno oduvijek bio strateški važan. Danas je osobito privlačan nautičarima, a ljeti oživi glazbenim večerima. Puno bi se toga još moglo reći o ovom drugom po velicini hrvatskom otoku, kroz koji prolazi 45. paralela. Još su mi živa sjećanja na zeca koji noću trci cestom ispred auta, susrete s plahim srnama, čarobnu Tramontanu u kojoj se potpuno stapate s energijom prostora. Na uzbuđenje otkrivanja novih plažica, strme silaske, razgovore s otočanima. A ponajviše od svega, na blagi glas kojim otok snažno i postojano zbori, pozdravljajući i odzdravljajući putnike koji njime prolaze. Magično je mjesto taj Cres.

 

zlatno-runiLegenda o zlatnom runu

Uz Cres se veže legenda o zlatnom runu, koja potjece iz grčke mitologije. Atamant, kralj grada Orhomena u Beotiji, regiji na jugoistoku Grčke, uzeo je za svoju prvu ženu božicu oblaka, Nefelu, s kojom je imao dvoje djece, sina Friksa i kćer Helu. Atamant je ostavio Nefelu i oženio se Kadmovom kćeri Inom. Ino je bila ljubomorna na muževu djecu iz prvog braka te je smislila kako da ih ubije. Nefela, ili njezin duh, ukazao se djeci zajedno s krilatim ovnom cije je runo bilo svo od zlata. Na ovnu su djeca pobjegla preko mora, ali je Hela pala i utopila se u prolazu koji je nazvan po njoj, Helespont. Ovan je odveo Friksa u sigurnost Kolhide (današnje Gruzije) na udaljenoj obali Euksinskog (Crnog) mora. Friks je tada žrtvovao ovna i objesio je njegovo runo na stablo (često se u prici navodi hrast) u lugu posvecenom Aresu, gdje ga je čuvao zmaj. Ondje je runo ostalo sve dok ga Jazon nije uzeo. Ovan je postao istoimeno zviježđe na nebu. Medeja je u grčkoj mitologiji moćna čarobnica, kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, nećakinja čarobnice Kirke te kasnije žena grckog junaka Jazona. Dar vraćanja dobila je od božice Hekate, a božice Hera i Atena izabrale su je da pomogne njihovu ljubimcu Jazonu, koji je na čelu izabranih grčkih junaka doplovio u Kolhidu po zlatno runo. Kako bi od kolhidskog kralja Ejeta dobio dozvolu da ga uzme, morao je prvo proći opasan test, u čemu mu je pomogla Medeja svojim čarobnim moćima.

ZANIMLJIVO - NA CRESU JE ZABILJEŽENO OKO  VRSTA BILJAKA, MEĐU KOJIMA JE VEĆI BROJ BILJNIH VRSTA KOJE SU PRAVA RIJETKOST STOGA SE ŠTITI BILJNA RAZNOLIKOST.

Napisala: Kristina Panić

(objavljeno u "Sto posto prirodno", lipanj 2015.)

Prijavite se na email listu: